Moliski Hrvati

In: Social Issues

Submitted By bubamara
Words 2578
Pages 11
KULTURNO POVIJESNA BAŠTINA MOLIŠKIH HRVATA

Ovaj seminarski rad kratki je prikaz najstarije hrvatske zajednice iz južnotalijanske pokrajine Molise koja obitava u posljednja tri matična očuvana sela: Kruč (Acquaviva Collecroce), Stifilić (S. Felice), i Mundimitar (Montemitro). Skupljanjem i proučavanjem literature dolazi se do zaključka kako je malo toga poznato o njihovom kulturnom naslijeđu odnosno kako nam pisani izvori daju nepotpunu sliku o identitetu i životu hrvatskog iseljeništva, u prošlosti i danas.

KLJUČNE RIJEČI: moliški Hrvati / Italija / Molise / identitet

Najmanja i najstarija hrvatska dijaspora u Europi nalazi se u južnotalijanskoj pokrajini Molise. Ljudi koji tamo žive nazivaju se moliški Hrvati i kroz gotovo petsto godina uspjeli su očuvati svoj identitet. U početku se radilo o petnaestak sela, a danas su ostala samo tri matična sela Kruč (Acquaviva Collecroce), Stifilić (S. Felice), i Mundimitar (Montemitro). Često se o njima pisalo s nedovoljno znanstveno utvrđenim podacima, pa su i rezultati istraživanja varijabilni, a ponekad i kontradiktorni. Ta istraživanja imala su za cilj dokazati da je zajednica u Molisama zaista hrvatske nacionalnosti, a ne neke tuđe. Pomalo iznenađujuće zvuči podatak da zapravo jako malo literature postoji o samim moliškim Hrvatima, o njihovom životu i kulturi. Uglavnom se radi o člancima u znanstvenim časopisima kao što su Ana Perinić (2005) Moliški Hrvati – Rekonstrukcija kreiranja i reprezentacije jednog etničkog identiteta, Petar Milanović – Trapo (1987) Moliški Hrvati te Đuro Vidmarović (1996) O povijesti i kulturnoj baštini moliških Hrvata. Ali i u njima se govori o općim stvarima koje ne preciziraju kulturnu baštinu. Nitko od autora ne zalazi dublje u jedan aspekt života moliških Hrvata. Iznenadilo me koliko malo toga ima o njihovoj kulturi, običajima i svakidašnjem životu. Piše se…...

Similar Documents

Vostok

...Hios, 128 Hioni, Hiono 108 Hlapec, Manojlo 118 Hlerina, udovica Georgija Mire 118 Honijat, 110 Hovolis, Jovan 164 œHrabarŒ, Paganos 145 Hrakota, Konstantin 153 œHrastŒ, Jovan 144 Hrisi, 108 1) k}i Mihaila @egljana 143 2) k}i Stana Hristodula 158 3) k}i Teodora Genimatisa 159 4) k}i Vasilija œAlbancaŒ 176 5) k}i Vasilija Apostata 156 6) snaja Danila Pobice 163 7) snaja Jovana œKudravogŒ 164 8) unuka Kali Manastrove 158 9) unuka Vasilija œAlbancaŒ 147 10) unuka Vasilija Radilijinog 147 11) `ena Georgija Sakula 172 12) `ena Dimitrija Slava 162 13) `ena Nikole Melenikiota 116 Hrist, 107 Hristodul, 107 1) Franak(Frug) 157, 170 2) sin Dimitrija B(j)elote 158 3) sin Stana Hristodula, 158 4) Stan 158 Hrisudija, 120 Hrs, sin Fotinov u Nisionu 155 Hrvati 134 Hudina, selo 154 Humn, sin Dimitrija Stilinda 173 Idalgo, Ni}ofor 170 Ilija, 106 Iraklije, car 134 Irina, Irini 107 1) Ka~ar 126, 153 2) Kaligo 125 3) k}i Dimitrija Tiligadisa 123 Stanovni{tvo isto~ne Makedonije u prvoj polovini XIV veka 225 4) k}i œJermeninovaŒ 177 5) k}i Jovana Manastre 141 6) k}i Konstantina Hrakote 153 7) k}i Tirijana B(j)elkinog 166 8) œLepaŒ Irini 128 9) Rosa 155 10) udovica Georgija Esfagmena 176 11) udovica popa Manojla 174 12) unuka Atanasija kova~a 119 13) Volerini 124 14) @eligodo 138 15) `ena Berona Franka 170 16) `ena Jovana Tiligadisa 123 17) `ena Leona Burisa 143 18) `ena popa Dimitrija 149 Iviron, manastir 104, 105, 119, 123, 137, 141, 142, 153, 161 Jakuma, Jovan 173 Jatropulos, 125......

Words: 73484 - Pages: 294

France

...uticaja katolicizma i pravoslavlja prihvatili islam i tako se pomoću „uzvišene vjere” zaštitili. Proučavanjem bosanskih deftera vidjelo se da je širenje islama u Bosni bio jedan proces koji je trajao 250 godina, te islam su prihvatili pored bivših bosanskih krišćana, katolici, pravoslavci i seljaštvo. Uporedo sa širenjem islama tekao je proces „katolizacije” i „pravoslavizacije”. Popularna je prerasuda u koju vjeruju pisci poput (Ivan franjo Jukića, Ivo Andrić) da je bosanska vlastela prva prihvatila islam kako bi sačuvala svoje posjede. To mišljenje pokazuje nepoznavanje karaktera i prirode osmanskog političara, vojno upravnog i zemljinog uređenja. Osmanlije nisu silom širili i nametali islam, to je bilo zabranjeno pravnim aktima. Srbi i Hrvati tvrde u svojim historijskim knjigama da su bili fizički i psihički primorani na prihvatanje islama. No, 1940. godine Vladislav logičnim dokumentima pobija tu tezu „da XX vijek ne bi zatekao nijednog hrišćana niti bi bilo crkve i manastira da je islam širen silom.” Zapadni historičari su pokušavajući se osvetiti, do u detalje opisali raspad Osmanskog carstva, dok o njegovom usponu govore tek u natuknicama. Samo rijetki od njih su opisali i uspon Osmanlija, ali i tada sa neskrivenom mržnjom i zavišću, sistematski ih ocrnjujući. Nerijetko su Osmanlije, iz pera zapadnjaka, opisivani kao gramzivi osvajači koji su ognjem i mačem osvajali sve pred sobom i silom ugonili u islam. Ali, Allah Uzvišeni je htio ostaviti lijep spomen ovim Njegovim......

Words: 702 - Pages: 3