Free Essay

Burze

In: Business and Management

Submitted By znidy
Words 3170
Pages 13
SADRŽAJ 1. UVOD 2 2. BURZE 4 2.1. Kratka povijest burze 4 2.2. Karakteristike razvoja hrvatskog tržišta kapitala 5 3. ZAGREBAČKA BURZA 7 3.1. Povijest 9 3.2. Vlasnička struktura 10 3.3. Burzovni indeksi 11 3.3.1. CROBEX 11 3.3.2. CROBIS 15 4. ZAKLJUČAK 18 LITERATURA 19 POPIS ILUSTRACIJA 20

1. UVOD

Burze su, nsumnjivo, krucijalan faktor gospodarskog razvoja. Osim toga, one su najvažnije gospodarske institucije tržišnog društva. Utječu i na politički, socijalni i kulturni razvoj. Burze su od svoga nastanka do danas dosegle neviđeni stupanj razvoja. Najveća efektna burza na svijetu je Newyorška efektna burza (New York Stock Exchange). Na drugom mjestu se nalazi Londonska efektna burza (London Stock Exchange), a na trećem Tokyijska efektna burza (Tokyo Stock Exchange). Spomenute tri burze tvore tzv. čarobni trokut međunarodne burzovne trgovine.
Predmet istraživanja ovog rada je Zagrebačka burza kao jedino centralno mjesto trgovanja vrijednosnim papirima u Republici Hrvatskoj. Iako se radi o mladoj burzi jer datira iz 1991. godine, ona ima važan utjecaj na tržištu kapitala Jugoistočne Europe.
Ovaj se rad, pored uvoda i zaključka, sastoji od dva glavna dijela. Prvi dio uvodi u tematiku burzi kroz pojmovno određenje istih, kratku povijest te karakteristike razvoja hrvatskog tržišta kapitala. Drugi dio rada bavi se konkretno Zagrebačkom burzom. Tu će se dati uvid u opće podatke Burze, njenu povijest, vlasničku strukturu te naposlijetku uvid u dva glavna burzovna indeksa: CROBEX i CROBIS.

2. BURZE

Burza (Exchange, Bourse, Bürse) je izraz za trgovačku ustanovu, odnosno organizirano i javno tržište na kojem se trguje standardiziranom robom, uslugama, domaćom i stranom valutom što je sve pobrojano u statutu i pravilima o trgovanju burze. Trgovanje se odvija u točno određeno vrijeme i po unaprijed propisanim postupcima.

2.1. Kratka povijest burze

Ime burza datira iz 14. stoljeća, a smatra se da je nastalo od imena plemićke obitelji Van der Burse koja je živjela u Bruggeu u Belgiji. Kuća te obitelji nalazila se na glavnom trgu, a oko nje i u njoj sastajali su se trgovci kako bi obavili trgovačke poslove s mjenicama i obveznicama.
Poslovanje robnog i novčanog prometa popraćeno je razvojem burzovnog tržišta. U početku njihova razvoja burze su bile mjesto na kojem su se sastajali tadašnji trgovci sa svrhom sklapanja kupoporodajnih ugovora u trgovanju robom i vrijednosnim papirima. Trgovina vrijednosnim papirima doživjela je vrhunac u 18. stoljeću kada su se počela zasnivati dionička društva, a uzrok naglog procvata je prijelaz kapitala i proširenje špekulativnog djelovanja u prekomorske kolonijalne zemlje.
Početak 19. stoljeća se smatra vrhuncem tržišnog djelovanja. Dionice su tada postale najznačajnija investicija za gradnju cesta, željeznica i teške industrije. Sve veće državne investicije nametnile su potrebu za uvođenjem državnih obveznica rezultirajući još većim obujmom špekulacija na tržištu kapitala. Nakon nekog vremena trgovina vrijednosnim papirima odvojila se od tržišta robama i postala je dio svakodnevnih burzovnih transakcija.
Burze se, dakle, po prvi puta pojavljuju u Zapadnoj Europi te potom i u ostalim dijelovima svijeta. Neke od najstarijih burza sežu u 1100. godinu kao što su: Pariška burza u Francuskoj, Amsterdamska burza u Nizozemskoj, Njemačka burza u Frankfurtu, Londonska burza u Engleskoj i Milanska burza u Italiji.
2.2. Karakteristike razvoja hrvatskog tržišta kapitala

Stvaranje hrvatskog tržišta kapitala započelo je s nastankom Republike Hrvatske, a brži razvoj je uslijedio privatizacijom društvenih poduzeća i jačanjem privatnog sektora. Konkretno, Hrvatska je svoju burzu uspostavila u prosincu 1918. godine, a već u travnju 1919. godine započeo je promet vrijednosnim papirima, a u kolovozu je počelo i trgovanje robom. Predmet trgovine bio je registriran kao: zemaljski proizvodi, ostala roba, vrijednosni papiri, mjenice, devize, valute, plemenite kovine i kovani novac. Promet vrijednosnim papirima obustavljen je 1931. godine zbog bankarske krize, a nakon Drugog svjestkog rata imovina burze konfiscirana je u korist države. Prošlo je nešto malo manje od pedeset godina kada su ponovno nastupili uvjeti koji su omogućili ponovno uspostavljanje Zagrebačke burze, a zatim i prvog hrvatskog uređenog javnog tržišta vrijednosnim papirima u Varaždinu.
Sve navedeno upućuje na činjenicu da je Republika Hrvatska odavno poznavala institute tržišnog gospodarenja, a čak i tijekom polustoljetne blokade tržišnog gospodarstva, mnoge su domaće tvrtke uspješno nastupale u svjetskoj konkurenciji. Ipak, dioničarsko gospodarstvo palo je u zaborav. Bankovni zajmovi najčešći su dugotrajni izvor novčane aktive, a odgode plaćanja dobavljačima postale su ne samo trajan izvor tekućih sredstava ngo i najveća kočnica gospodarskog razvoja.
Hrvatska dionička društva najvećim su dijelom nastala u pretvorbi administrativnim putem. Država je nekadašnje tzv. društveno vlasništvo pretvorila u obično državno vlasništvo tako što je za svaku uplatu za prodana poduzeća u pretvorbi usmjerila u svoje fondove. Zato poduzeća izdavatelji dionica nisu stekla nikakvu korist od prodaje tih dionica u trenutku privatizacije te su još uvijek više sklona uporabi kredita za financiranje svog razvoja.
Hrvatsko tržište kapitala danas je od iznimnog značaja za gospodarstvo. Njegov razvoj ide dobrim smjerom, ali malo sporijim tempom te mu je najveća prednost što je usklađeno s regulativom Europske unije.
Na hrvatskom tržištu kapitala djeluju: * Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA): nadgleda i kontrolira tržište kapitala, * Zagrebačka burza: trgovanje vrijednosnim papirima, * brokerske tvrtke, skrbnička društva i poslovne banke: ovlašteni posrednici u trgovanju, * tržište novca i kratkoročnih vrijednosnica – Zagreb te * Središnja depozitarna agencija: vodi središnji registar vlasnika i izdavatelja vrijednosnih papira te osigurava naplatu i prijenos vlasništva nad vrijednosnim papirima.
Ovaj rad se bavi Zagrebačkom burzom stoga u nastavku slijedi više riječi o istoj.

3. ZAGREBAČKA BURZA

Slika 1. Logo Zagrebačke burze

Izvor: Zagrebačka burza, službena web stranica, dostupno na: www.zse.hr, (25.8.2015.)

Zagrebačka burza jedina je hrvatska burza vrijednosnih papira te je jedna od važnijih burzi vrijednosnih papira u Jugoistočnoj Europi. Smještena je u neboderu Eurotower, na sjecištu Vukovarske i Lučićeve ulice u Zagrebu. Na Zagrebačkoj burzi trguje se svakog radnog dana od 10 do 16 sati. Trgovina vrijednosnim papirima (dionicama i obveznicama) na Zagrebačkoj burzi odvija se elektroničkim putem. Brokerske kuće, povezane su posebnim telekomunikacijskim vezama sa sjedištem Burze i unose naloge za kupnju ili prodaju izravno iz svojih ureda te zaključuju transakcije s ostalim brokerima. Ne postoji jedno fizičko mjesto odvijanja trgovine vrijednosnim papirima, već se odvija putem elektronskog sustava. Zagrebačka burza sastoji se od Uređenog tržišta te MTP-a (Multilateralne trgovinske platforme). Dionicama na Zagrebačkoj burzi može se kupovati putem članica burze- ovlaštenih brokerskih kuća.

Tablica 1. Opći podaci Naziv društva | Zagrebačka burza d.d. | Matični broj | 3749606 | MBS | 080034217 | OIB | 8436818661 | Adresa | Ivana Lučića 2a | Mjesto i poštanski broj | 10 000 Zagreb | Predsjednica Uprave | Ivana Gažić | Član Uprave | Tomislav Gračan | Temeljni kapital | 40.408.000,00 kn |
Izvor: Zagrebačka burza (2015): O burzi, dostupno na: http://zse.hr/default.aspx?id=32837, (26.8.2015.)

Godine 2014. u ukupnom ostvarenom prometu 79,2% otpada na promet dionicama, 18,4% obveznicama, i 2,5% strukturiranim vrijednosnim papirima. Osnovni uvjet koji mora biti zadovoljen da bi dionica bila uvrštena u redovno tržište je da javnosti mora biti distribuirano najmanje 15% dionica (free-float), a da bi dionica bila uvrštena na službeno tržište javnosti mora biti distribuirano najmanje 25% dionica. Dionice koje trenutno bilježe najveći promet na Zagrebačkoj burzi su Podravka d.d., Adris d.d., HT d.d., Valamar Riviera d.d., Ledo d.d. i Europlantaže d.d.

Slika 2. Organizacija Zagrebačke burze

Izvor: Zagrebačka burza (2015): Organizacija burze, http://zse.hr/default.aspx?id=27, (26.8.2015.)

Glavne djelatnosti burze su: * upravljanje uređenim tržištem, * prikupljanje, obrada i objavljivanje podataka o trgovanju, * upravljanje multilateralnom trgovinskom platformom, * razvoj, održavanje i raspolaganje računalnim programima za upravljanjem uređenim tržištem, prikupljanje, obradu i objavljivanje podataka o trgovanju, organizaciju i provedbe izobrazbe namijenjene sudionicima tržišta kapitala, * usluge organizacije i provedbe izobrazbe namijenjene sudionicima tržišta kapitala * izdavačka djelatnost te * dodjeljivanje i administriranje jedinstvenih identifikacijskih oznaka LEI (engl. Legal Entity Identifier).

3.1. Povijest

Zagrebačka burza u svom povijesnom obliku osnovana je dvadesetih godina 20. stoljeća, točnije 3. prosinca 1918. godine. Tada se na njoj osim vrijednosnim papirima trgovalo i drugom robom, kao npr. sirovinama, valutama, dragocijenim metalima i sl. Gospodarska kriza tridesetih godina odrazila se u cijelom svijetu pa tako i na Zagrebačkoj burzi. Godine 1931. napušteno je trgovanje vrijednosnim papirima dok se trgovina raznom robom nastavila sve do kraja Drugog svjetskog rata. Završetkom rata zatvorena je i burza jer je za postojeći režim predstavljala simbol neprihvatljivog, kapitalističkog društva. Ponovno otvaranje Zagrebačke burze uslijedilo je nakon gotovo pola stoljeća.
Zagrebačka burza u današnjem obliku osnovana je 1991. godine od strane 25 banaka i osiguravajućih društava koji su ocijenili nužnim ulaganje vlastitih financijska sredstva u ponovno oživljavanje tada zamrle burze i stvaranje okosnice hrvatskog tržišta kapitala. U tom je kontekstu Zagrebačka burza utmeljena kao centralno mjesto trgovine vrijednosnim papirima u Republici Hrvatskoj. Spomenutu funkciju Zagrebačka burza je zadržala do danas. Od početnih 25 članova, rastom i razvojem trgovanja broj se povećao na četrdesetak aktivnih trgovaca: banaka i privatnih brokerskih kuća. U samim počecima trgovalo se na velikim dražbama koje su organizirane u sjedištu Burze na Ksaveru i na kojima su svi brokeri bili fizički prisutni. Godine 1994. uveden je elektronički trgovinski sustav koji brokerima članovima Burze omogućava telekomunikacijsku povezanost i trgovanje na Burzi bez napuštanja svojih ureda diljem Hrvatske. Zagrebačka burza je osnovana kao nevladina i neprofitna organizacija. Ulagati u instrumente tržišta kapitala mogu i pravne i fizičke osobe, uz posredovanje licenciranih brokera koji trguju tim instrumentima preko Zagrebačke burze.
Da su se dioničarstvo i burzovna trgovina u Hrvatskoj brzi razvijali govori činjenica da je u prvih pet godina nakon uvođenja elektroničkog sustava trgovanja, dakle od 1995. pa do 2000. godine, vrijednost tržišta Zagrebačke burze narasla gotovo 10 puta (982.6%). Zagrebačka burza vrlo je aktivna i na međunarodnom planu: osnivač je i član Federacije Euro-Azijskih burzi i dopisni član Federacije Europskih burzi. Značajnu suradnju u domeni izrade načela korporativnog upravljanja ostvarila je s Organizacijom za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), a u pojedinim projektima Zagrebačke burze sudjelovali su ili bili konzultirani djelatnici Londonske i Pacifičke burze te stručnjaci američkog SEC-a.

3.2. Vlasnička struktura

Temeljem članka 289. stavak 4. Zakona o tržištu kapitala Burza je dužna objaviti podatke o vlasničkoj strukturi. Podaci se smatraju objavljenima ukoliko ih Burza objavi barem na svojoj internetskoj stranici. Burza jednom mjesečno, nakon zaprimanja stanja od Središnjeg klirinškog depozitarnog društva u čijem su depozitoriju dionice ZSE, objavljuje podatke o svojoj vlasničkoj strukturi.

Slika 3. Vlasnička struktura na dan 31. srpnja 2015.

Izvor: izrada autora prema http://www.zse.hr/userdocsimages/vlas/2015-07-31%20Vlasnicka-struktura.pdf, (27.8.2015.)

Iz predočene slike je razvidno kako daleko najveći udio posjeduje HPB. Najveći pojedinačni vlasnik je Josip Galinec, predsjednik Uprave Industrogradnje. Zagrebačka burza broji ukupno 52 različitih pravnih i fizičkih osoba koje posjeduju njezine vlasničke papire.

3.3. Burzovni indeksi

3.3.1. CROBEX

CROBEX je službeni indeks Zagrebačke burze d.d., a počeo se objavljivati 1. rujna 1997. godine. Bazna vrijednost mu je 1.000. CROBEX je indeks vagan na osnovi free float tržišne kapitalizacije, pri čemu je težina pojedine dionice ograničena na 15%. U slučaju da se nekom od dionica koje sačinjavaju CROBEX nije trgovalo predmetnog dana, uzima se zadnja cijena. Računa se kontinuirano tijekom trgovine koristeći zadnje cijene po formuli:
Itj= MjtKt*M0*1000
Mjt = free float tržišna kapitalizacija dionica koje ulaze u CROBEX na dan t i vrijeme j
M0 = free float tržišna kapitalizacija na bazni datum
Kt = faktor prilagođavanja baze indeksa na dan revizije T

Revizija Indeksa obavlja se po završetku trgovine, svakog trećeg petka u mjesecu ožujku i rujnu te se primjenjuje od sljedećeg trgovinskog dana. U slučaju da se dionica isključuje iz Indeksa, u Indeks se uključuje dionica s najvećim vaganim tržišnim udjelom. Ukoliko dođe do izvanrednih okolnosti koje mogu imati utjecaja na realnost i vjerodostojnost indeksa CROBEX u razdoblju između dviju redovitih revizija, Komisija za Indeks može izvršiti izvanrednu reviziju načina izračuna indeksa CROBEX tako da se nekoj dionici u Indeksu smanji težina ili da se dionica isključi iz Indeksa.

Slika 4. Kretanje CROBEX indeksa

Izvor: Zagrebačka burza (2015): CROBEX indeks, dostupno na: http://www.zse.hr/default.aspx?id=44101&index=CROBEX, (28.8.2015.)
Na priloženoj slici vidljivo je kretanje indexa CROBEX posljednjih godinu dana počevši s datumom 29.8.2014, a završno s datumom 27.8.2015. Zadnja vrijednost CROBEX indeksa je 1.750,49 bodova. Sljedeća slika pruža uvid u sastav službenog dioničkog indeksa Zagrebačke burze CROBEX koji je na dan 23. ožujka 2015.godine obuhvaćao redovne dionice 25 hrvatskih poduzeća.

Slika 5. Sastav CROBEXA na dan 25. ožujka 2015.

Izvor:Zagrebačka burza (2015): CROBEX indeks, dostupno na: http://www.zse.hr/default.aspx?id=44101&index=CROBEX, (28.8.2015.)
3.3.2. CROBIS

CROBIS je službeni obveznički indeks Zagrebačke burze koji se počinje objavljivati 1. listopada 2002. godine, a bazna vrijednost postavljena je na 100 bodova. Riječ je o cjenovnom indeksu koji je vagan na osnovu tržišne kapitalizacije, pri čemu težina pojedine obveznice u indeksu ne može prijeći 35%. Indeks se računa na kraju svakog trgovinskog dana tako da se koristi prosječna dnevna cijena ponderirana količinom za sve obveznice koje se nalaze u indeksu. Pri računanju prosječne dnevne cijene u obzir se uzimaju redovne transakcije, blok transakcije i OTC transakcije. Ukoliko s nekom obveznicom koja je uključena u indeks nije bilo transakcija, za izračun indeksa se uzima prosječna dnevna cijena od prethodnog dana, odnosno od zadnjeg dana kada je obveznicom trgovano. Računa se po sljedećoj formuli:

gdje je:
It vrijednost indeksa na dan t
It-R vrijednost indeksa na dan posljednje revizije t - R
Pi,t čista cijena obveznica i na dan t u %
Pi,t-R čista cijena obveznica i na dan posljednje revizije t - R
Ni,t-R nominalni iznos izdanja obveznica i dan posljednje revizije t - R n broj obveznica u indeksu
R broj dana od prethodne revizije
U indeks se uključuju državne obveznice i obveznice državnih agencija koje su uvrštene na Zagrebačku burzu uz sljedeće uvjete: * nominalna vrijednost izdanja veća ili jednaka 75 milijuna €; * dospijeće obveznica veće od 18 mjeseci; * obveznice imaju fiksnu kamatnu stopu, uz isplatu glavnice jednom, po dospijeću.
Revizija indeksa obavlja se svaka 3 mjeseca i to zadnji petak u mjesecu veljači, svibnju, kolovozu i studenom. Prilikom revizije u indeks se uključuju nove obveznice koje zadovoljavaju uvjete za uključivanje i izbacuju one obveznice kojima će dospijeće u slijedećem tromjesečju biti manje od jedne godine. U iznimnim slučajevima, Komisija za indeks može donesti odluku o izvanrednoj reviziji.

Slika 6. Kretanje CROBIS indeksa

Izvor: Zagrebačka burza (2015): CROBIS indeks, dostupno na: http://www.zse.hr/default.aspx?id=44101&index=CROBIS, (28.8.2015.)

Na priloženoj slici vidljivo je kretanje indexa CROBIS posljednjih godinu dana počevši s datumom 29.8.2014, a završno s datumom 27.8.2015. Zadnja vrijednost CROBIS indeksa je 16,6097 bodova. Sljedeća slika pruža uvid u sastav službenog obvezničkog indeksa Zagrebačke burze CROBIS u čiji trenutni sastav ulazi 10 obveznica.

Slika 7. Sastav CROBIS indeksa

Izvor: Zagrebačka burza (2015): CROBIS indeks, dostupno na: http://www.zse.hr/default.aspx?id=44101&index=CROBIS, (28.8.2015.)

4. ZAKLJUČAK

Dionicama se trguje na uređenim tržištima- burzama, putem ovlaštenog posrednika tj. brokerske kuće. Burze se kao takve reflektiraju reflektiraju na gospodarski, politički, socijalni i kulturni razvoj.
Zagrebačka burza je osnovana još dvadesetih godina 20. stoljeća, kada se na njoj osim vrijednosnim papirima trgovalo i ostalom robom, kao što su sirovine, valute, dragocijeni metali i sl. Zagrebačka burza kakva je danas poznata djeluje dvadeset i četiri godine. Osnovale su ju 25 banake i osiguravajućih društava smatrajući da je nužno uložiti vlastita financijska sredstva u reanimaciju tada zamrle burze te tako stvoriti okosnicu za tržište kapitala u Republici Hrvatskoj. Na Zagrebačkoj burzi kotiraju različiti vrijednosni papiri, najvećim dijelom dionice, dok ostalo čine obveznice, komercijalni zapisi, prava i certifikati. Na Zagrebačkoj burzi trguje se svakog radnog dana od 10 do 16 sati, a sve se odvija putem elektroničkog trgovinskog sustava. Brokerske kuće, povezane su posebnim telekomunikacijskim vezama sa sjedištem Burze i unose naloge za kupnju ili prodaju izravno iz svojih ureda te zaključuju transakcije s ostalim brokerima.
Najveći udio u vlasničkoj strukturi Zagrebačke burze posjeduje HPB. Najveći pojedinačni vlasnik je Josip Galinec, a sveukupno 52 različitih pravnih i fizičkih osoba posjeduje Burzine vlasničke papire. Dionice s trenutno najvećim prometom na Zagrebačkoj burzi su Podravka d.d., Adris d.d., HT d.d., Valamar Riviera d.d., Ledo d.d. i Europlantaže d.d.

LITERATURA

Knjige i članci: 1. Bazdan, Z. (2006): Najnoviji trendovi na financijskim tržištima: burze postaju virtualne financijske institucije, Tourism and Hospitality Management, Vol. 12, No. 1, pp. 89-100 2. Cingula, M.; Klačmer, M. (2003): Financijske institucije i tržište kapitala, TIVA tiskara, Varaždin
Internet:
1. Bohaček, Z. (2007): Tržišta kapitala i upravljanje rizicima, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb, autorizirana predavanja, dostupno na: http://www.fer.unizg.hr/_download/repository/Trziste_kapitala.pdf, (25.8.2015.) 2. HNB (2011): Financijska stabilnost, dostupno na: www.hnb.hr/financijska_stabilnost/hfinancijska_stabilnost.htm, (26.8.2015.) 3. Sušec, N. (2013): 'Rast tržišta kapitala mora biti organski i postepen', dostupno na: http://liderpress.hr/tvrtke-i-trzista/trziste-kapitala/sto-je-najveca-prednost-domaceg-trzista-kapitala/, (24.8.2015.) 4. Zagrebačka burza, službena web stranica, dostupno na: www.zse.hr

POPIS ILUSTRACIJA

Slika 1. Logo Zagrebačke burze 6 Slika 2. Organizacija Zagrebačke burze 7 Slika 3. Vlasnička struktura na dan 31. srpnja 2015. 10 Slika 4. Kretanje CROBEX indeksa 12 Slika 5. Sastav CROBEXA na dan 25. ožujka 2015. 13 Slika 6. Kretanje CROBIS indeksa 15 Slika 7. Sastav CROBIS indeksa 16

Tablica 1. Opći podaci 6

--------------------------------------------
[ 1 ]. Bazdan, Z. (2006): Najnoviji trendovi na financijskim tržištima: burze postaju virtualne financijske institucije, Tourism and Hospitality Management, Vol. 12, No. 1, str.89.
[ 2 ]. Cingula, M.; Klačmer, M. (2003): Financijske institucije i tržište kapitala, TIVA tiskara, Varaždin, str. 36.
[ 3 ]. Cingula, M.; Klačmer, M. (2003): op.cit, str. 37.
[ 4 ]. Cingula, M.; Klačmer, M. (2003): op.cit, str. 26. - 27.
[ 5 ]. Sušec, N. (2013): 'Rast tržišta kapitala mora biti organski i postepen', dostupno na: http://liderpress.hr/tvrtke-i-trzista/trziste-kapitala/sto-je-najveca-prednost-domaceg-trzista-kapitala/, (24.8.2015.)
[ 6 ]. Bohaček, Z. (2007): Tržišta kapitala i upravljanje rizicima, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb, autorizirana predavanja, dostupno na: http://www.fer.unizg.hr/_download/repository/Trziste_kapitala.pdf, (25.8.2015.)
[ 7 ]. Zagrebačka burza (2015): Pregled trgovine u 2014. godini, dostupno na: http://zse.hr/UserDocsImages/reports/ZSE-2014.pdf, (26.8.2015.)
[ 8 ]. Zagrebačka burza (2015): Organizacija burze, http://zse.hr/default.aspx?id=27, (26.8.2015.)
[ 9 ]. Cingula, M.; Klačmer, M. (2003): op.cit, str. 40.
[ 10 ]. Ibidem
[ 11 ]. Zagrebačka burza (2015): Povijest Zagrebačke burze, dostupno na: http://zse.hr/default.aspx?id=26, (26.8.2015.)
[ 12 ]. HNB (2011): Financijska stabilnost, dostupno na: www.hnb.hr/financijska_stabilnost/hfinancijska_stabilnost.htm, (26.8.2015.)
[ 13 ]. Zagrebačka burza (2015): Povijest Zagrebačke burze, dostupno na: http://zse.hr/default.aspx?id=26, (26.8.2015.)
[ 14 ]. Cingula, M.; Klačmer, M. (2003): op.cit, str. 40.
[ 15 ]. Zagrebačka burza (2015): CROBEX indeks, dostupno na: http://www.zse.hr/default.aspx?id=44101&index=CROBEX, (28.8.2015.)
[ 16 ]. Cingula, M.; Klačmer, M. (2003): op.cit, str. 41.
[ 17 ]. Zagrebačka burza (2015): CROBIS indeks, dostupno na: http://www.zse.hr/default.aspx?id=44101&index=CROBIS, (28.8.2015.)
[ 18 ]. Ibidem…...

Similar Documents

Free Essay

Akvizícia Fiat-Chrysler (Slovak)

...o vozidlá amerického výrobcu Chrysler na severoamerickom trhu. Tam sa zvýšil záujem aj o dodávkové automobily. Nebyť Chrysleru, Fiat by sa zrejme len tak tak udržal v zisku. Celkové tržby sa za štvrťrok viac ako zdvojnásobili na 17,5 miliardy eur. opäť je to však zásluha hlavne Chrysleru, na ktorého pripadli tržby 9,3 miliardy eur. Tento tretí štvrťrok bol prvý, kedy boli výsledky Chrysleru úplne konsolidované do výsledkov skupiny Fiat. Obchodný zisk, inak povedané tiež zisk pred úrokmi, daňou a odpismi, sa zvýšil o 156% na 859 miliónov eur. Fiat mierne zvýšil odhad celoročného zisku na viac ako 2,1 miliardy eur. Výhľad ostatných parametrov nechal bez zmien, u tržieb napríklad počíta s rastom viac ako 58 miliárd eur. Akcie Fiatu na burze v Miláne vzrástli o 4,5% na hodnotu 5,10€. Je to hlboko pod maximom za posledný rok, kedy akcie vystúpili k hranici 16€. Značný vplyv na to však má skutočnosť, že priemyslová skupina Fiat sa na začiatku roka rozdelila na dve časti: výrobcu osobných automobilov a výrobcu nákladných automobilov a vozidiel ťažkej techniky. Na základe uvedených skutočností, by som povedal, že fúzia značiek Fiat S.p.A. a Chrysler Group LLC bola pre značku Fiat úspešnou. Fiat sa tak dostal na americký trh, na ktorý by sa bez Chrysleru dostával len veľmi ťažko. Zásadný vplyv mala fúzia aj na pôsobenie Fiatu na európskom trhu, kde bol taliansky výrobca predajcom iba malých automobilov so slabým imidžom. Po fúzii sa z neho stal silnejší konkurent zavedených......

Words: 2759 - Pages: 12

Free Essay

Analysis of Speculative Bubbles

...druhy obchodníkov, a to investorov a špekulantov. Investor a špekulant Investor poskytne na trhu svoje finančné prostriedky s plánom nakúpiť prevažne dlhodobé inštrumenty, ktoré mu v priebehu času prinesú zamýšľaný dôchodkový výnos. Naproti tomu špekulant chce zarobiť na rozdiele medzi cenou, za ktorú aktívum nakúpil, a cenou, za ktorú ho predá. Tento fakt má za následok, že špekulatívne obchody sú zväčša krátkodobejšieho rázu. Práve preto sú špekulanti často upodozrievaní, že prinášajú na trh nestabilitu a zvyšujú šancu vzniku špekulatívnych bublín. Na druhú stranu poskytujú trhu dostatočnú likviditu a keďže vyhľadávajú riziko sú aj vhodným protipólom pre zaisťovateľov. Podľa známeho burzového "mága" A. Kostolanyho sú špekulanti na burze dokonca nepostrádateľní: "...Ale takoví >paraziti< jsou pro dobré fungování burzy výjimečně důležitý. Kdyby neexistovali, museli by se vymyslet. Kupují, prodávají, kupují, prodávají, a svými transakcemi zvyšují obrat. A to je velmi důležité, neboť čím vyšší jsou obraty, tím vyšší je pro opravdového investora záruka, že muže nechat své peníze zmrazené nákupem kdykoli roztát...." Diskusiou na tému, či sú špekulanti naozaj hrozbou pre finančné trhy alebo sú len prirodzenou súčasťou vývoja by sa dalo tráviť mnoho hodín. Stretneme sa dokonca aj s názorom, že obviňovanie špekulantov z nestability na trhu je výsledným produktom médií a marketingovej hry. Definícia špekulatívnych bublín Finanční teoretici......

Words: 11284 - Pages: 46

Free Essay

Vanjska (Spoljna) Trgovina I Poslovanje - Skripta - Seminarski, Diplomski, Maturski Radovi

... 2.5.3. Burze BURZA je stalno i organizirano tržište na kojem se trguje zamjenjivim (fungibilnim) tj. tipiziranim robama prema standardnoj oznaci, uslugama, VP i novcem. To je i mjesto (zgrada) gdje se sastaju kupci i prodavatelji, koji prema posebnim pravilima i uzancama sklapaju kupoprodajne poslove. Omogućuje sklapanje velikih trgovačkih poslova, bez prisutnosti predmeta burzovnog poslovanja, na malom prostoru i u kratkom vremenu. 2.5.3.1. Podjela burzi Prema predmetu poslovanja imamo: 1. robne burze: roba proizvedena u velikim količinama, standardizirana i zamjenjiva 2. burze usluga: prodaju se usluge prijevoza, posredovanja, osiguranja 3. novčane i devizne burze (valutne): trguje se stranim novcem (valutama) i devizama 4. efektne burze: trguje se VP (dionicama, obveznicama…) Prema imovinsko-pravnim obilježjima: 1. službene burze: pod neposrednim nadzorom državnih organa 2. privatne burze: posluju kao privatno dioničko društvo Poslovanjem burze rukovodi upravni odbor burze koji donosi pravila poslovanja i uzance burze. Poslovanje se provodi kroz različite komitete (izvršni komitet, arbitražni komitet, komitet za informacije i statistiku). Poslovne transakcije mogu zaključivati samo članovi burze, a posredovanje u burzovnim poslovima obavljaju burzovni posrednici - brokeri (makleri). Mogu ih obavljati i ljudi koji nisu članovi burze a koji od burze dobiju "burzovnu......

Words: 23909 - Pages: 96

Free Essay

Platni Promet

...dospijeća preko 1 godine • hipotekarno tržište – podvrsta tržišta kapitala TRŽIŠTE NOVCA • ZADATAK: svakodnevna opskrba banaka novcem kako bi one postigle likvidnost • trguje se instrumentima s rokom dospijeća od nekoliko sati do godine dana • nepersonalno, kompetitivno i veleprodajno tržište • posluje se ''na riječ'', nema čvrstu institucionalnu strukturu ni formalnu organizaciju PRIMARNO vs. SEKUNDARNO TRŽIŠTE • PRIMARNO TRŽIŠTE izdavanje novih vrijednosnica primjer IPO: INA – e izdavač pribavlja sredstva • SEKUNDARNO TRŽIŠTE trgovanje postojećim vrijednosnicama primjer: kupnja dionica INA –e danas na burzi izdavač NE pribavlja novčana sredstva, služi za osiguranje likvidnosti već emitiranih dionica BURZA vs. OTC • BURZE – Organizirano i centralizirano fizičko mjesto trgovanja vrijednosnicama ( pravna osoba ) • OTC ( over the counter ) – sustav automatskih kotacija na mreži i međusobno spojenih računala ( pravna osoba ) • ECN ( electronic communication network ) kvartalno tržište Vrijednosnih papira, nije pravna osoba, elektronička mreža brokerskih kuća, transakcije mimo financijskog tržišta, zbog smanjenja troškova OTC • NASDAQ ( national assotiation of securities ... ) • volumen trgovanja neznatno manji nego na NYSE • sustav automatskih kotacija DEVIZNO TRŽIŠTE • Da bih se novčana sredstva mogla prenijeti iz jedne zemlje u drugu, valja ih konvertirati iz valute zemlje podrijetla u valutu odredišne zemlje • konverzija se odvija na......

Words: 8680 - Pages: 35